Gmax - web stranica

Dakle, uz web stranicu Powerlifting kluba "Gmax" kao redovni sadržaj ići će i blog na kojem će se pisati o powerliftingu malo šire, objavljivat će se vijesti s natjecanja, osvrti, zanimljivosti oko treninga i ishrane, upotrebe suplemenata koji se smiju i ne smiju koristiti, razni savjeti, razmišljanja, ali i o stilu života jer powerlifting nije samo sport ili rekreacija, to je način života prije svega ..

Uglavnom, sve što sam kao autor objavljivao i pisao za Teretanavijesti ili na stranicama Saveza, pisat ću i ovdje, samo s malo širom tematikom.

Za početak je i za probu išlo objavljivanje dva teksta koja su pisana tijekom ove godine...

Zastupljenost teretanskih sportova u medijima

Jeste li se ikada upitali zašto su neke vijesti ispred ostalih u sredstvima javnog priopćavanja? Redoslijed objavljivanja pojedinih vijesti uređuje urednik određenog informativnog medija, pa će tako vijest koja ima utjecaj na veći dio medijske publike biti ispred one s manjim značajem. Uobičajeno je da na televiziji, sport dolazi nakon svih vijesti, a prije vremenske prognoze. Sportske vijesti su također rangirane po ukusu i ocjeni prioriteta urednika sportskih vijesti.

Što u sportu određuje važnost vijesti, čime se mjeri medijska pozornost publike?

Sportske vijesti rangirane su po popularnosti nekog sporta kod publike a zatim po značaju nekog sporta u olimpijskom pokretu. Međutim, svjedoci smo da i to olimpijsko načelo gubi trku pred sveopćom komercijalizacijom sporta. Hrvanje, kao jedan od najolimpijskijih sportova neće više biti na programu olimpijskih igara. Taj sport ustuknuo je pred pojavom modernijih sportova koji su kod publike bolje prihvaćeni.

Prihvaćenost kod publike u današnjem svijetu znači i određeni gospodarski značaj. Ne možemo pobjeći od činjenice da svaki sport ima uslijed toga i određenu komercijalnu vrijednost, a shodno njoj i medijsku pozornost.

Komercijalnu vrijednost sporta određuju razni čimbenici: broj sportaša koji se bave određenim sportom, atraktivnost sporta kod publike te cijeli niz faktora koji posreduju između te dvije strane a koji su gospodarskog karaktera: proizvođači sportske opreme i rekvizita, proizvođači posebnih dodataka prehrani, vlasnici sportskih terena, medijske tvrtke…

Gdje su u toj priči tzv. „teretanski sportovi“?

Ne sjećam se kada je na najvećim medijima bila objavljena neka vijest o uspjehu nekog sportaša koji se bavi teretanskim sportom. Teretanski sportovi: body building, powerlifting, fitness, crossfit, aerobik… više spadaju u domenu rekreacije. Barem tako većina ljudi misli.

Ljudi odlaze u teretanu rekreirati se. Ali zar se i djeca ne igraju nogometa pa se izrodi jedan Šuker, zar i odrasli ljudi ne igraju nogomet pa poslije odu na piće. Samo mali broj osoba profesionalno se bavi nekim sportom, u odnosu na one koji se njime bave rekreativno.

I teretanski sportovi imaju svoja natjecanja, imaju svoje sportaše koji su daleko odmakli od pojma rekreativac. A osim specijaliziranih medija za te sportove doista malo koji medij poprati sportske događaje iz oblasti teretanskih sportova.

U čemu je problem?

Medijska pozornost uvjetovana je komercijalnom vrijednošću sporta. Mislim da je u slučaju teretanskih sportova ta komercijalna vrijednost krivo valorizirana. Ruku na srce, body building ili powerlifting prvenstva mali broj ljudi prati, publika je u ovom slučaju manje važan faktor. I ovi sportovi ne mogu živjeti od publike.

No ipak ima nade za poboljšanje.

Stigavši sa zapada, stil života u kojem se moderan čovjek mora fizički angažirati da bi ostao zdrav, kroz rekreativno bavljenje sportom, poprima značajke pokreta. Usudio bih se reći da se većina rekreacije obavlja u teretanama, fitness centrima ili kako god zvali ta mjesta gdje čovjek odlazi kako bi svoje tijelo održao u formi. Pokret vježbanja po teretanama sve je veći i kod nas.

Ne znam je li izvršena statistička analiza posjećenosti teretana ali mislim da je to značajan gospodarski aspekt. Publika u ovim sportovima nije ispred natjecatelja, nego iza natjecatelja. Publika je „izgurala“ najbolje među sobom da se pokažu i dokažu što se može učiniti odlaskom u teretane.

Stoga, odgovor na pitanje kako povećati medijsku pozornost na ove sportove leži u sinergiji vlasnika teretana,proizvođača sportske opreme i dodataka prehrani, a ciljana publika nisu gledatelji, nego sami posjetitelji teretana i oni koji će tek to postati. Ciljano tržište su svi, samo je način prezentacije bio krivi.

Teretanski sportovi više nisu samo sportovi, to je način života kroz koji čovjek aktivno preuzima brigu o samome sebi. U modernom svijetu naglašene individualnosti ovi sportovi će u budućnosti preuzeti primat nad „starim“ sportovima. Vježbajući cijelo tijelo, na razne načine, čovjek priprema sebe i fizički i psihički za sve izazove u životu. Tako teretanski sportovi postaju baza svake iole kvalitetne psihofizičke pripreme čovjeka.

Vrijeme je da okrene medijska pozornost i na stranu sportova iz teretana. Ovaj članak je samo opažanje i analiza stanja, a načina za poboljšanje situacije ima. Potrebno je samo izvršiti sinergiju svih čimbenika u ovoj igri, od korisnika usluga teretana do vlasnika teretana preko proizvođača sportske opreme i dodataka prehrani, te učiniti zajednički istup pred medije. I to one koji su nas do sada zanemarivali.

Na koji način neka ostane sada stvar ideja svih onih koji ovaj članak vide kao poziv i apel.

Koliko dižeš u benchu?

„Koliko dižeš u benču?“ – najčešće je pitanje po teretanama kojima vježbači odmjeravaju jedni druge.

Bench press, popularni naziv za inače hrvatski izraz potisak s klupe najpopularnija je disciplina dizačkog troboja, odnosno powerliftinga. Powerlifting je dizanje utega, ali ujedno i nije dizanje utega. Jer, u klasičnom olimpijskom dizanju utega uteg je potrebno dignuti iznad sebe u dvije tehničke discipline.

Powerlifting se sastoji od 3 vježbe, discipline, koje su u stvari standardni dio treninga dizača utega kojima se razvija apsolutna snaga tijela. Isto tako, discipline powerliftinga treniraju se i u body buildingu te stoga često dolazi do miješanja ovih sportova.

No, powerlifting je posebna dizačka disciplina sa svim svojim tehničkim pravilima izvođenja i bodovanja uspjeha pojedinog dizača. Sastoji se od tri discipline: čučnja, potiska s klupe i mrtvog dizanja.

Kod čučnja, držeći uteg na ramenima, potrebno je čučnuti i ustati. U potisku s klupe potrebno je uteg spustiti na prsa, jedno vrijeme zadržati te na sudački znak podignuti do ispruženih ruku. U mrtvom dizanju uteg je potrebno dignuti s poda do uspravnog položaja tijela.

Postoje natjecanja u sve tri discipline, ali i u potisku s klupe pojedinačno.

Na prvenstvu Hrvatske u bench pressu i powerliftingu održanom 09.i 10.02. u Svetom Martinu na Muri  ekipa Powerlifting kluba „Gmax“ Gradec postigla je izniman uspjeh u vrlo jakoj konkurenciji osvojivši ekipno prvo mjesto u bench pressu. Titula državnih prvaka  zasluženo je pripala Gmax jer su pojedinačno osvojili  4 zlatne medalje i 1 srebro.
Ivan Bastalec, Mateo Holenda, Ivica Vranko i Siniša Križan osvojili su zlato dok je Filip Saraf bio srebrni.  Osim toga sva četvorica zlatnih rušili su državne rekorde a rezultati Ivana Bastalca i Matea Holende neslužbeni su svjetski rekordi.

No to im nije bilo dovoljno te su dan poslije, u natjecanju u sve tri discipline osvojili još dva zlata, Gabriel Tkalčić i Siniša Knežević. Gabrielov rezultat neslužbeni je svjetski rekord.

U ekipnom natjecanju, po posebnim bodovnim tablicama, boduju se rezultati pojedinaca tako da se u obzir uzme podignuta težina te težina i dob natjecatelja. Tako su naši benčeri ispali jači dizači od mnogih naizgled jačih dizača. Jer nije svejedno digne li uteg od 120kg osoba teška 70kg ili osoba teška 100kg, osoba stara 16 godina ili osoba u punoj snazi od 30 godina.

„Većina mojih kolega su sumnjali u nas kad smo odlazeći na prvenstvo najavio osvajanje jednog od prva tri mjesta. No, ovaj rezultat plod je pomno odabrane ekipe koja je znala iskoristiti svoju šansu.“ – Siniša Knežević, predsjednik i osnivač PLK „Gmax“ Gradec.

Inače, slijedeća stepenica, slijedeći izazov je nastup na Prvenstvu Europe u Srbiji, u Knjaževcu, u svibnju gdje će reprezentativne boje braniti skoro cijela ekipa Gmaxa. Nadajmo da će dostojno braniti hrvatske boje na skupu najjačih benčera Europe u Srbiji.

Stoga, slijedeći put kad čujete pitanje: „Koliko dižeš u benču?“ odgovorite „Ja treniram u Gmaxu!“ i sve će im biti jasno..